Lovac u zitu

Za one koji ne znaju Jerome David Salinger je 16. 07. 1951. izdao »Lovca U Zitu« (Catcher in the rye), svoj prvi i jedini roman u koji je ulozio 10godina. Ostatak njegovog opusa se sastoji uglavnom od kratkih prica koje je pisao za lokalne novine i casopise a medju najpoznatijim su: »Mladi ljudi« (prvo djelo), «Za Esme: devet prica« (uglavnom prica o rano sazreloj djeci i njihovom susretu sa praznim i materjalistickim svijetom odraslih), »Franny«, «Zooey« (obije govore o sedmoro izuzetne djece iz porodice Glas, «zooey« je nastavak »Franny«), «Visoko podignite krovnu gredu, tesari« i »Simor: uvod«. Pozadina i osnova »Lovca u zitu« upravo se nalazi u takvim pricama i to »this sandwich has no mayonnaise« i »I'm crazy«.

Selindzerova biografija je prilicno pusta uglavnom zbog njegove naravi sto ga je i nacinilo predmetom brojnih shpekulacija, ali on i danas zivi na svojoj farmi i ne dozvoljava novinarima da se priblize (mudro).

Zanimljiva je cinjenica da je »Lovac u zitu« samom pojavom odmah postao bestseler ali je istovremeno na kratko zabranjen sto je samo rezultiralo jos vecom zainteresovanoscu za djelo. Javnosti je naravno odmah upalo u oci i to da je Mark Cepmen, ubica Dzona Lenona, neposredno prije atentata trazio od njega potpis na primjerku »Lovca u zitu«.

Nego vratimo se temi, ovo kapitalno djelo svjetske moderne knjizevnosti govori o konfliktima i strepnjama tinejdzera kao i njihovom buntu protiv mediokriteta, hipokrizije i foliranja u svijetu koji oni tek ulaze, u stvari o pogledu iz ugla mlade poslijeratne Amerike. Glavni lik djela i pripovjedac Holden Kolfild je tipican tinejdzer 50-tih, klinac iz dobrostojece porodice koji je izbacen iz svake moguce skole koju je pohadjao, uoci novog izbacivanja odlucuje da pobjegne iz skole-internata i ne vrati se kuci. Ono sto ovo djelo cini posebnim jeste da se prvi put (naravno i prije Bukovskog) javlja slobodan nacin pripovjedanja, Holdenov nacin, onaj koji ce svaki klinac prepoznati i koji citav roman prozima nekim posebnim prizvukom humora. Napustanjem svega poznatog - onog sto on nalazi laznim, Holden otkriva nocni zivot Nju Jorka, klubove, sumnjive hotele, prostitutke, makroe, kriminalce… a usput se prisjeca ljudi i situacija iz prethodnog zivota a jedino olicenje svega sto je suprotno glupom i laznom svijetu odraslih nalazi u svojoj mladjoj sestri Fibi, koja je »mali lik«.

Sama Holdenova licnost je posebna jer predstavlja svevremenu i sveprisutnu licnost, onu koja ce se nalaziti u svakom tinejdzeru dok god ljudi postoje, a Selindzer je na genijalan nacin uspio da kroz psihologiju licnosti pokaze razumjevanje osjecanja teen - faze kroz koju je i sam nekad prosao. Ono sto citaoce masovno veze za ovaj roman jeste upravo to sto se svaki od njih bar jednom u zivotu nasao u Holdenovoj kozi, ko kaze da se vremena mjenjaju?! Dakle, na vama je da saznate simpaticnu pricu o tome zasto bas »lovac u zitu«.

Onima koji vole da citaju i cesto to rade ova knjiga sigurno nije promakla, a onima koje davi i lektira preporucujem je kao nesto sasvim trece.